Vodič za izvješće Doing Business

Kako visoki rang u izvješću Doing Business može utjecati na strana ulaganja

1 Pregled

Gotovo 2000 članaka u međunarodnom tisku stvorilo je poveznicu između visokog ranga u izvješću Doing Business i izravnog stranog ulaganja. Ti su članci napisani nakon objave izvješća Svjetske banke Doing Business 2016. godine. Članci su povukli paralele između visokog ranga u izvješću Doing Business i novih radnih mjesta, novih tehnologija i procesa koje može donijeti izravno strano ulaganje. Zbog toga je mnogo vlasnika tvrtki pogledalo podatke izvješća Doing Business kako bi vidjeli s kojim je zemljama dobro poslovati.

Cilj

Moći odlučiti je li visoki rang u izvješću Doing Business učinkoviti pokazatelj gospodarske klime pogodne za poslovanje. Ovaj vodič razmatra odražava li visoki rang u izvješću Doing Business klimu koja je općenito povoljna za ulaganje u drugo gospodarstvo.

2 Izravno strano ulaganje i rezultati izvješća Doing Business

Iako se pokazatelji izvješća Doing Business fokusiraju na male i srednje domaće tvrtke, mnogi su donositelji odluka povezali poboljšanja u pokazateljima s većim izravnim stranim ulaganjem (FDI).

Podaci izvješća Svjetske Banke Doing Business pokazuju da su 2011. godine gospodarstva bliža najboljem rezultatu u regulatornoj praksi primila znatno više izravnih stranih ulaganja od onih s rezultatima u srednjem rangu.1 Gospodarstva s rezultatima u srednjem rangu primila su više izravnih stranih ulaganja od onih s najnižim rezultatima.

Kako izvješće Doing Business mjeri gospodarstva

Pokazatelji izvješća Doing Business koji su ovdje upotrijebljeni složeni su mjerni podaci investicijske klime dobiveni mjerenjem onog što se naziva udaljenost do granice.

Granica je mjera koliko je gospodarstvo daleko od najučinkovitije prakse ili najboljeg rezultata koji je postiglo bilo koje gospodarstvo od 2005. godine za svaki pokazatelj izvješća Doing Business.

Izravno strano ulaganje je 2011. godine bilo više po osobi za gospodarstva koja su bila bliža granici.

3 Ključni pokretači izravnog stranog ulaganja

Postoji mnogo istraživanja o tome koji su ključni pokretači izravnog stranog ulaganja. Jedan pristup vidi pokretače izravnog stranog ulaganja kao jedno od sljedećeg:

  • Oni koji traže tržište — potaknuti su veličinom gospodarstva i lokacijom zemlje.
  • Oni koji traže učinkovitost — potaknuti su ljudskim kapitalom ili kvalitetom infrastrukture.
  • Oni koji traže resurse — potaknuti su dostupnošću prirodnih resursa ili drugih strateških elemenata.

Ta su tri pokretača podrobno proučena.2 Postoje i druge studije koje su navedene u nastavku.

Studija Model gravitacije

Studija pokušava objasniti što uzrokuje tokove izravnih stranih ulaganja između dvije određene zemlje. Istraživanje potvrđuje da su sljedeći faktori važni pokretači izravnog stranog ulaganja:

  • veličina tržišta
  • izgledi za rast
  • udaljenost važnih tržišta
  • relativna zaduženost rada
  • otvorenost trgovini.

Na primjer, što je tržište veće, veći je i raspon za ekonomije razmjera u proizvodnji. To povećava mogućnost za proizvodnju po konkurentnim cijenama.

Gospodarstva u Srednjoj i Istočnoj Europi primila su velike priljeve od izravnih stranih ulaganja tijekom proteklih nekoliko desetljeća jer ih se smatra točkama ulaska na ogromno europsko tržište. Imaju i relativno dobro obrazovanu radnu snagu.

Institucionalni i zakonski okvir

Institucionalni i zakonski okvir zemlje također se pokazao važnim faktorom određivanja izravnog stranog ulaganja.

Jedna studija pokazuje da su neovisnosti pravosuđa i fleksibilno tržište rada znatno povezani s izravnim stranim ulaganjem, ovisno o sektoru ulaganja.3

Prepreke izravnom stranom ulaganju

Korupcija je značajan čimbenik koji odvraća od izravnog stranog ulaganja. Ima jednak učinak kao i visoka porezna stopa za strane tvrtke.

Zbog neizravnih poreza strana su ulaganja neprivlačna ulagačima jer su u većini zemalja ti porezi viši od izravnih poreza na strani prihod.

Poslovni propisi i broj postupaka povezanih s osnivanjem tvrtke u stranom vlasništvu prepreka su ulaganju.

4 Rezultati izvješća Doing Business

Nedavna studija četverogodišnjih podataka izvješća Doing Business pokazuje da je viši rang u izvješću Doing Business uvelike povezan s većim izravnim stranim ulaganjem4 u zemlji jer se to doima kao privlačna investicijska klima.

Povezano je istraživanje pokazalo da poslovni propisi kako ih mjeri izvješće Doing Business utječu na učinak izravnog stranog ulaganja. Na primjer, gospodarstva s učinkovitijim propisima za otvaranje tvrtke imaju veću korist od izravnog stranog ulaganja koje primaju.

Što otkrivaju podaci izvješća Doing Business

Izvješće Doing Business provelo je gospodarsku analizu veze između pokazatelja izvješća Doing Business i tokova izravnih stranih ulaganja. Analiza je uglavnom slijedila model koji je upotrebljavala studija iz 2011. godine.5 Ta je studija razmotrila vezu između izvedbe gospodarstva u pokazateljima izvješća Doing Business i ukupnog priljeva izravnih stranih ulaganja iz svih ostalih gospodarstava. U obzir je uzela razlike u makroekonomskim uvjetima i uvjetima upravljanja.

Nova je studija upotrijebila rezultate "udaljenosti do granice" umjesto gospodarskih rezultata jer se smatralo da je to točnije mjerenje koliko su poslovni propisi daleko od najučinkovitije prakse.

Analiza je razmotrila razlike u izvozima prirodnih resursa i pokrila velik uzorak od između 145 i 160 gospodarstava u specifikacijama.6

Ta je studija razmotrila je li udaljenost od rezultata granice u jednoj godini povezana s ukupnim brojem priljeva izravnih stranih ulaganja u sljedećoj godini.

Rezultati nove studije

Nova je studija u obzir uzela razlike u prihodu, inflaciji, veličini stanovništva, mjerama upravljanja, otvorenosti trgovini i izvozu primarne robe.

Rezultati su jasno pokazali da je rezultat granice značajno povezan s većim priljevima izravnih stranih ulaganja.

Drugi rezultati istraživanja

Veće domaće ulaganje i rast bruto domaćeg proizvoda7 povezani su s reformama koje poboljšavaju kvalitetu regulatornog okruženja.

5 Dobri propisi znače dobru poslovnu klimu

Podaci izvješća Doing Business pokazuju da postoji snažna, statistički značajna veza između izravnog stranog ulaganja i ukupne razine propisa mjereno pokazateljima izvješća Doing Business. To više odražava ukupnu investicijsku klimu, a ne samo ono što je važno malim ili srednjim tvrtkama.

Rezultati odražavaju i opću predodžbu da vlade koje dobro reguliraju jedno područje, na primjer domaće poslovanje, obično dobro reguliraju i ostala područja, poput stranog ulaganja.8

Usporedba pokazatelja izvješća Doing Business s drugim mjerama regulatornog okruženja također podržava taj pogled.

Na primjer, pokazatelji izvješća Doing Business snažno su povezani sa sličnim pokazateljima iz projekta Investing Across Borders, koji je usmjeren na regulaciju izravnog stranog ulaganja. Korelacija između udaljenosti do granice mjerena za dva skupa pokazatelja je 57%.

Korelacija između složenosti i cijene pokretanja lokalne tvrtke, izmjereno izvješćem Doing Business, i složenost pokretanja lokalne podružnice strane tvrtke, izmjereno projektom Investing Across Borders, jest 81%.

U prosjeku je potrebno osam postupaka i 26 dana da bi se osnovala lokalna tvrtka u gospodarstvima obuhvaćenima projektom Investing Across Borders, ali u prosjeku deset postupaka i 41 dan za osnivanje tvrtke u stranom vlasništvu u tim gospodarstvima.

Izračunata je korelacija između udaljenosti do granice u osnivanju tvrtke, izmjereno izvješćem Doing Business, i udaljenosti do granice u osnivanju strane tvrtke, izmjereno projektom Investing Across Borders.

Što je projekt Investing Across Borders?

Projekt Investing Across Borders pokrenula je Grupacija Svjetske banke 2010. godine i prikazuje pokazatelje regulacije izravnog stranog ulaganja u gospodarstvima. Pokazatelji navedeni u ovom vodiču temelje se na podacima za 87 gospodarstava objavljenima u izvješću Investing Across Borders i pet dodatnih gospodarstava za koja su podaci bili prikupljeni, ali nisu bili uključeni u izvorno izvješće.

Ukratko

Izravna strana ulaganja veća su u gospodarstvima koja imaju bolji rang u pokazateljima izvješća Doing Business, čak i kada se u obzir uzmu razlike u gospodarstvima u drugim faktorima koji se smatraju važnima za izravna strana ulaganja. Snažno regulatorno okruženje također je poticaj za strano ulaganje.

6 Odabir zemalja u kojima je lako poslovati

[Market Finder]https://marketfinder.thinkwithgoogle.com/intl/en/)+ alat je osmišljen tako da vam preporučuje tržišta koja su najprikladnija za širenje vaše tvrtke. Pronađite najbolja tržišta na temelju opsega pretraživanja kategorije proizvoda ili usluge, preporučenih prosječnih licitacija za oglase (zamjena za konkurenciju) i vanjskih izvora podataka (npr. Svjetska banka).

Izvori

  1. Pokazatelji izvješća Doing Business mogu se agregirati na različite načine za izradu složenih mjera investicijske klime.

  2. Za pregled takvih studija pogledajte primjerice Blonigen i Piger (2011.) i Hornberger, Battat i Kusek (2011.).

  3. Walsh i Yu (2010.)

  4. Jayasuriya (2011.)

  5. Jayasuriya (2011.)

  6. Jayasuriya (2011.) procjenjuje utjecaj rangova u izvješću Doing Business u 84 gospodarstva, navodeći da je razlog ovom manjem uzorku gospodarstava upotreba neuravnoteženog panela.

  7. Na primjer, Haidar (2012.).

  8. Geginat, Gonzalez i Saltane (2012.).